Političke igre SNSD-a i HDZ-a prijete novom krizom u BiH
Iako SNSD i HDZBiH u očima dijela svojih birača mogu djelovati kao politički pobjednici, način na koji dolaze do tih “pobjeda” – kroz kršenje Poslovnika, demonstraciju sile i ignorisanje procedura – ostavlja ozbiljne posljedice po državu i sve njene građane. Takvi potezi sve više podsjećaju na Pirove pobjede koje dugoročno nanose štetu političkoj stabilnosti.
Bosnu i Hercegovinu vjerovatno očekuje još dublja politička kriza, koju su pokrenuli napadi na ustavni poredak, predvođeni Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om, uz podršku Dragana Čovića i HDZ-a BiH. Uprkos sve izraženijim tenzijama, mnogi politički akteri izbjegavaju otvoreno osuditi ovakva dešavanja – neki zbog političkih kompromisa, a drugi u nadi za buduće koalicije.
Nova tačka prijepora je dnevni red Doma naroda PSBiH zakazan za 24. april, koji je objavio predsjedavajući Doma, Nikola Špirić (SNSD). Prema svemu sudeći, dnevni red više je rezultat dogovora između SNSD-a i HDZBiH nego usaglašena volja svih članova Kolegija, među kojima je i Kemal Ademović (NiP).
Podsjetimo, na prethodnoj sjednici 4. aprila, Klub Bošnjaka je napustio zasjedanje jer nije udovoljeno njihovom zahtjevu da se prethodno okonča sjednica započeta 2. aprila, na kojoj se raspravljalo o smjeni Nikole Špirića s pozicije predsjedavajućeg, kao i ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića (SNSD). Umjesto da se ta sjednica privede kraju, kako nalažu pravila, SNSD i HDZBiH su sporne tačke pomjerili na kraj dnevnog reda nove sjednice.
Ovakav pristup ukazuje na jasnu namjeru – iskoristiti prisustvo članova Kluba Bošnjaka kako bi se izglasale odluke u interesu samo dvije političke stranke. U više navrata pokušaji da se na dnevni red stave smjene funkcionera SNSD-a su osujećeni – ili razbijanjem kvoruma, ili odbijanjem da se o tome uopće raspravlja.
Kada su 4. aprila iz Kluba Bošnjaka zatražili da se najprije završi ranije započeta sjednica, kako bi se potom raspravljalo o izmjenama Izbornog zakona BiH i Zakona o finansiranju institucija – koje su predložili HDZBiH i SNSD – taj zahtjev nije prihvaćen. Pritom, ni Špirić ni Čović nisu ponudili razloge zasnovane na poslovničkim pravilima.
Iako je Klub Bošnjaka bio spreman učestvovati u raspravi o HDZ-ovom prijedlogu izbornog zakona i tzv. “Čavarinom zakonu”, njihovo osnovno traženje – poštivanje redoslijeda i procedura – nije uvaženo.
Ovakvim pristupom, SNSD i HDZ demonstriraju političku snagu unutar Kolegija, a svaki pokušaj Kluba Bošnjaka da se pozove na pravila tumače kao blokadu, iako su sami ranije često pribjegavali sličnim potezima.
