Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković sve su dublje izolovani na međunarodnoj sceni. Najnoviji korak u tom pravcu najavile su Rumunija, Bugarska i Estonija, koje planiraju uvođenje sankcija zbog, kako navode, direktnog podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Ove sankcije uključuju niz mjera poput zabrane ulaska, zamrzavanja imovine i uskraćivanja političke podrške. Francuska je također najavila spremnost da se priključi ovom koraku, što bi označilo još jednu važnu evropsku silu koja se svrstava protiv destabilizacijskih politika koje dolaze iz Banjaluke.
Podsjetimo, Njemačka, Austrija, Poljska i Litva su već ranije uvele slične mjere, dok su SAD bile među prvim državama koje su reagovale uvođenjem sankcija protiv Dodika i njegovih najbližih saradnika. Sjedinjene Američke Države su posebno naglasile zabrinutost zbog pokušaja narušavanja dejtonskog okvira i ugrožavanja suvereniteta države.
Paralelno sa sankcijama, u diplomatskim krugovima kruži non-paper koji su pripremile Njemačka i Francuska, a u kojem se pored pojedinačnih sankcija predlaže i širi set finansijskih mjera protiv Republike Srpske. Riječ je o strategiji koja uključuje obustavu projekata, ukidanje grantova i zamrzavanje sredstava međunarodnih fondova.
Pritisak raste i iznutra, jer je Ustavni sud BiH donio presudu kojom su zakoni NSRS-a o “neprimjenjivanju državnih institucija” proglašeni neustavnim. To dodatno delegitimizira poteze entitetskog rukovodstva i osnažuje pozicije institucija BiH na međunarodnom nivou.
Sve ukazuje na to da će Dodik i njegova politika morati računati na sve veći pritisak, kako iz BiH, tako i iz Evrope i svijeta.
