Vasković: Dodik je izgubio sagovornike, a kriza u BiH vuče korijene još iz izbora 2022. godine
Politička kriza u Bosni i Hercegovini, prema mišljenju novinara Slobodana Vaskovića, počinje još u oktobru 2022. godine, kada su održani opći izbori. Vasković tvrdi da je tadašnja izborna pobjeda Milorada Dodika bila rezultat ozbiljnih nepravilnosti i narušavanja izborne volje građana.
Nakon spornog prebrojavanja glasova, Centralna izborna komisija proglasila je Dodika pobjednikom, iako je dio postupka ostao obavijen nejasnoćama. Vasković posebno ističe ulogu međunarodne zajednice, koja je uprkos navodnim nepravilnostima prihvatila izborne rezultate.
Prema njegovim riječima, Dodik je u međuvremenu davao razna obećanja Zapadu – od NATO integracija do pitanja Kosova – kako bi osigurao podršku. No, ispostavilo se da obećanja nisu ispunjena, što je, prema Vaskoviću, dovelo do pogoršanja odnosa sa EU i SAD.
Iako se lider SNSD-a pokušavao pozicionirati kao ključni politički sagovornik u BiH, donosio niz zakona koji su ocijenjeni kao neustavni i tražio ulogu u rješavanju krize, izostanak odgovora međunarodnih aktera, kao i sankcije koje su uvele neke zemlje članice EU, dodatno su ga politički izolovale.
Posebno teškim za njega postaje nedostatak partnera za dijalog, odnosno kako to Vasković opisuje – nemogućnost da nastavi igru “Jovo nanovo”, kojom bi se vratio za pregovarački sto.
Dodik, tvrdi Vasković, i dalje zadržava određene poluge moći u Republici Srpskoj, ali djelimično ne provodi zakone koje je sam inicirao, što upućuje na pokušaj balansiranja i slanja signala Zapadu. No, do sada, ti pokušaji nisu naišli na plodno tlo.
Takođe, Dodik se nalazi i u pravnim problemima – u toku je sudski proces u kojem je prvostepeno osuđen na godinu zatvora i zabranu političkog djelovanja, a optužen je i u vezi s predmetom koji se odnosi na imovinsku korist.
Vasković zaključuje da je trenutna situacija rezultat “tikvi koje je EU sadila s Dodikom”, koje se sada vraćaju kao ozbiljan izazov, naročito nakon incidenata poput nedavne situacije s njemačkom ministricom u Banjoj Luci. Prema njegovom mišljenju, EU bi trebala preuzeti aktivniju ulogu umjesto da se oslanja na institucije BiH, koje nemaju dovoljno kapaciteta da same odgovore na sve izazove.
