Politička tenzija, sloboda medija i radnička prava: Gdje je Bosna i Hercegovina danas?
U povodu Međunarodnog dana slobode medija, situacija u Bosni i Hercegovini izaziva ozbiljnu zabrinutost. Na Svjetskom indeksu medijskih sloboda BiH je nazadovala za pet mjesta i sada se nalazi na 86. poziciji od ukupno 180 zemalja. Prema mišljenju političkih analitičara, slobodni mediji u BiH nalaze se u „slobodnom padu“, a država je trenutno na samom dnu ljestvice u regionu.
Upozorava se da mediji djeluju u sve nepovoljnijem okruženju, s pojačanim političkim pritiscima, posebno prema onima koji kritički izvještavaju o kriminalu, korupciji i zloupotrebama moći. Kao primjer se navodi nedavna kriminalizacija klevete, koja se ponovno tretira kao krivično djelo, što dodatno otežava slobodno i neovisno novinarstvo, posebno u entitetu Republika Srpska. Očekuje se i novi Zakon o medijima, koji bi mogao dodatno suziti prostor za slobodno izvještavanje.
Na političkoj sceni situacija ostaje napeta – umjesto stvaranja stabilne vlasti, sve su izraženiji raskoli. Vlastite slabosti i odsustvo konsenzusa dodatno usložnjavaju proces evropskih integracija. Iako svi politički akteri nominalno podržavaju evropski put, istovremeno djeluju suprotno tom cilju, šaljući zbunjujuće poruke domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Govoreći o tome da li Bosna i Hercegovina može sama izaći iz trenutne krize, naglašava se da domaće institucije nisu pokazale sposobnost da djeluju samostalno i nezavisno. Izostanak profesionalnog integriteta i politički uticaj na ključne funkcije rezultirali su nepovjerenjem građana u sistem. Mnogi čelnici institucija djeluju više kao lojalisti političkih partija nego kao nezavisni državni službenici.
Kada je riječ o političkom uticaju, jasno je da ključne odluke donose lideri pojedinih stranaka. Posebno se ističe uloga Dragana Čovića i HDZ-a, čiji se uticaj u formiranju državne koalicije pokazao odlučujućim. Partnerstvo sa SNSD-om ocjenjuje se kao izuzetno čvrsto, gotovo nepomućeno političkim tenzijama.
Na dan koji simbolizira radnička prava – Prvi maj – postavlja se pitanje: šta danas znači ovaj datum za građane BiH? Podsjetimo, 1886. godine radnici su se u Čikagu borili za osmosatno radno vrijeme, a ta borba platila se životima i zatvorskim kaznama. U mnogim zemljama taj datum i dalje znači proteste i zahtjeve za radnička prava, dok se kod nas uglavnom svelo na praznovanje bez stvarne akcije.
Građani, čini se, ostaju u stanju kolektivne apatije. Sindikati su brojni, ali često ne zastupaju istinski interese radnika – ponekad djeluju kao produžena ruka vlasti, a ponekad su bliski interesima poslodavaca. U takvom sistemu, istinsko radničko nezadovoljstvo rijetko pronalazi svoj glas u javnom prostoru.
