Stradner: Balkan kao geopolitičko ogledalo odnosa velikih sila
Analitičarka Ivana Stradner, savjetnica u Fondaciji za odbranu demokratija, smatra da se pažnja međunarodne zajednice sve više okreće ka Zapadnom Balkanu. Prema njenim riječima, brojni politički akteri u regiji koriste složenu etničku i vjersku strukturu u vlastitu korist, dok geopolitičke tenzije rastu.
Stradner ističe da su mnoge zapadne zemlje tek nedavno počele dublje razumijevati ulogu političkih lidera poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, entitetskog predsjednika Milorada Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina u regionalnim dešavanjima. Posebno ukazuje na BiH kao područje koje zahtijeva dodatnu međunarodnu pažnju.
Ona navodi da se aktuelne izjave i potezi nekih političara mogu posmatrati u širem kontekstu međunarodnih odnosa, gdje uticaji dolaze i izvan regiona. Dodaje da ruska strategija često koristi postojeće društvene razlike kao alat za destabilizaciju, bez potrebe za direktnom intervencijom.
Kao primjer navodi i nedavne susrete religijskih lidera i političkih predstavnika, koje vidi kao pokušaj dodatnog uticaja kroz meke mehanizme moći. Po njenom mišljenju, Balkan često postaje prostor za šire političke poruke i pritiske, koji se odražavaju i na razgovore o globalnim krizama.
Stradner podsjeća na ulogu međunarodnih organizacija kao što su NATO i EU, koje su prisutne u mnogim državama regije, ali smatra da postoji potreba za jasnijom i odlučnijom strategijom prema aktuelnim izazovima.
Govoreći o ulozi Srbije, navodi da pojedini politički potezi iz Beograda često imaju regionalni domet i mogu služiti kao alat za balansiranje u odnosima sa međunarodnim partnerima. Dodikovu retoriku vidi kao dio šire političke taktike, gdje se napetosti povremeno pojačavaju pa potom smiruju, s ciljem dobijanja prostora za pregovore.
Stradner upozorava i na mogućnost širenja političkih tenzija na druge zemlje regije, ali izražava nadu da će zapadne zemlje u narednom periodu imati dosljedniji pristup. Posebno ističe važnost praćenja situacije u državama članicama NATO-a na Balkanu.
Kao zaključak, naglašava da stabilnost u ovom dijelu Evrope zavisi od pravovremenog reagovanja i bolje koordinacije između evropskih i transatlantskih aktera, te da se dešavanja u regiji moraju posmatrati u širem kontekstu globalnih promjena.
