Dodikove prijetnje sve više liče na pokušaj puča
Predsjednik RS Milorad Dodik pokušava uspostaviti kontakt s ruskim predsjednikom Putinom i nastoji odvojiti entitet od Bosne i Hercegovine. Zbog tih poteza protiv njega je raspisana potjernica. Situacija u blizini granica Evropske unije sve više eskalira.
Iako je nalog za hapšenje izdat prije više od mjesec dana, Dodik se i dalje slobodno kreće. Iskoristio je tu okolnost da se sastane s Vladimirom Putinom, što je dodatno izazvalo tenzije, uključujući i prijetnje upućene njemačkoj državnoj sekretarki Ani Lurman, piše njemački list “Welt”.
Planirani raskol
Dodik, na čelu manjeg entiteta u BiH, optužen je da pokušava stvoriti pravne osnove za otcjepljenje RS-a. U tom pravcu usvojeni su zakoni kojima se poništava nadležnost državnih sudova i policije na teritoriji entiteta. Takav pravni okvir predstavlja pokušaj podjele zemlje, s potencijalno ozbiljnim posljedicama za mir i stabilnost.
– Prijetnje i konkretni potezi kojima se Ustav BiH pokušava ugroziti na području RS-a, pa čak i upotrebom sile, nalikuju pokušaju puča – izjavio je visoki predstavnik Christian Schmidt na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, koji je organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova Turske.
Schmidt raspolaže ovlaštenjima da interveniše u slučaju kršenja Dejtonskog sporazuma – može smijeniti funkcionere i mijenjati zakone kako bi zaštitio mir, uključujući i poteze protiv Dodika.
Dodik se oglušio o poziv suda da se pojavi na saslušanju zbog optužbi za kršenje Ustava, što je dovelo do izdavanja naloga za njegovo privođenje. U takvom kontekstu, njemačka predstavnica Lurman otputovala je u BiH da pošalje jasnu poruku da Berlin neće tolerisati pokušaje destabilizacije.
Tokom posjete Banjoj Luci sastala se s opozicionim liderima i predstavnicima civilnog društva. Predstavnici vlasti RS, prema njenim riječima, izrekli su joj prijetnje i označili je kao nepoželjnu osobu – iako entitet nema pravnu mogućnost da nekome dodijeli takav status. Incident se vjerovatno dogodio kao reakcija na sankcije Njemačke i Austrije prema Dodiku i njegovim saradnicima.
– Dodik RS vidi kao svoju ličnu tvrđavu i očekuje podršku svih bezbjednosnih struktura. Takav pristup mogao je izazvati sukobe, uključujući i potencijalni konflikt između entitetske i državne policije – naglasio je Schmidt.
Do toga nije došlo zahvaljujući pažljivom postupanju i podršci međunarodnih aktera.
Najozbiljnija kriza od rata
U međuvremenu, Ustavni sud BiH suspendovao je zakone koji su omogućili pokušaje pravnog razdvajanja unutar RS-a. Ipak, time nije spriječena dublja politička kriza – BiH se suočava s najvećom nestabilnošću od završetka rata devedesetih, u kojem je život izgubilo više od 100.000 ljudi. EUFOR je, usljed pogoršanja situacije, već u martu rasporedio dodatne trupe u zemlju.
Mandat EUFOR-a je nadzor nad provođenjem mirovnog sporazuma i obezbjeđivanje stabilnosti na terenu.
Ključno pitanje ostaje: šta će se desiti s Dodikom? Osim što je protiv njega izdata potjernica, ranije je osuđen na godinu zatvora i gubitak funkcije zbog nepoštovanja Ustava. Na tu presudu je uložena žalba. SIPA ga još nije privela, a smatra se da bi njegov eventualni pritvor izazvao bezbjednosne rizike zbog stalne pratnje naoružanog osiguranja. Zbog toga su neki visoki političari zatražili zaštitu EUFOR-a – što je, prema Euronewsu, odbijeno od strane EU, moguće zbog straha od dodatne eskalacije.
Schmidt priznaje da EUFOR formalno nije zadužen za hapšenja, iako, kako kaže, to ostaje stvar tumačenja. Ipak, naglašava da postoje trenuci kada se mora djelovati kako bi se spriječilo pogoršanje situacije.
– Najbolje bi bilo da se ovakve situacije uopšte ne dešavaju. Nalog za hapšenje se ne smije ignorisati jer se time podriva vladavina prava. Sve dok postoji, mora biti izvršen. Dalje odluke su u rukama sudova, tužilaštva i odbrane – naveo je Schmidt.
Ova formulacija otvara prostor za moguće rješenje putem dogovora na sudu i eventualne suspenzije naloga – što bi možda bilo privremeno taktičko rješenje, ali problem ostaje dublji: BiH i dalje funkcioniše u okviru složenog ustavnog poretka koji proizvodi stalne blokade.
Dejtonski sporazum jeste donio kraj ratu, ali je istovremeno uspostavio sistem u kojem dominiraju etničke podjele, što često dovodi do političkog zastoja. Takva struktura koči napredak ka članstvu u EU, koje se uprkos svemu smatra jedinim održivim putem. U suprotnom, postoji opasnost da se zemlja još više destabilizuje, što bi mogle iskoristiti sile poput Rusije.
Jedina moguća promjena
Schmidt vjeruje da izlaz leži u političkoj transformaciji unutar entiteta.
– Uočavamo pad podrške Dodiku u RS-u i sve slabiji efekat njegovih pokušaja da polarizuje javnost – kaže on.
Nekoliko pokušaja organizacije velikih okupljanja završilo je neuspjehom.
– Promjena vlasti kroz jačanje opozicije, koja bi potom preuzela odgovornost, mogla bi donijeti rješenja za mnoge trenutne krize – zaključuje Schmidt.
Dok se to ne dogodi, način na koji Evropa odgovori na Dodikove poteze ostaje test njenog kapaciteta da održi stabilnost i vladavinu prava u svom neposrednom okruženju, prenosi “Welt”.
