Dogovor o izmjenama Izbornog zakona između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini i dalje je daleko od postizanja, a prema mišljenju analitičara — vrijeme za kompromis polako ističe.
Kako 2026. godina nosi nove izbore, sve su manje šanse da će se ovakve teme otvarati kada kampanje krenu.
Gostovanje profesora Envera Kazaza na RTV HB privuklo je veliku pažnju javnosti. Kazaz je tom prilikom istakao kako bi stranke okupljene u Trojki trebale pristati na dogovor s HDZ-om, bez obzira na političku cijenu.
„Trojka ima priliku napraviti najvažniji politički potez od završetka rata do danas. Ako to ne učine sada, Bosna i Hercegovina će se u budućnosti suočiti s još ozbiljnijim izazovima,“ poručio je Kazaz.
Uprkos ovim ocjenama, dosad nijedna bošnjačka stranka nije pokazala spremnost da napravi taj korak, koji bi značio dogovor oko modela tzv. legitimnog političkog predstavljanja, koncepta koji godinama zagovara lider HDZ-a Dragan Čović.
Politički analitičar Marko Lucović podsjeća kako bošnjačke stranke i dalje zauzimaju čvrste pozicije i koriste mehanizme blokade kako bi spriječile bilo kakve promjene Izbornog zakona.
„Već sada se jasno vidi kako dio bošnjačkih stranaka koristi institucionalne mehanizme, poput Doma naroda i kluba Bošnjaka, kako bi zaustavio svaki pokušaj dogovora o izmjenama,“ kazao je Lucović.
Docent Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu smatra da u bošnjačkoj političkoj sceni prevladava ideja centralizacije vlasti, gdje izbor podobnih političkih predstavnika iz reda Hrvata i Srba postaje sredstvo za jačanje kontrole.
„Takva praksa podrazumijeva izbor političara koji odgovaraju njihovim političkim interesima, a ne nužno volji konstitutivnih naroda koje predstavljaju,“ istakao je Žižić.
On posebno naglašava i sve češće spominjanje imena Zlatka Miletića kao potencijalnog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, što bi, po njegovom mišljenju, moglo biti ozbiljna prepreka Draganu Čoviću u ostvarivanju njegovih političkih ambicija.
„Iako Miletić vjerovatno nema onaj utjecaj na bošnjačko biračko tijelo kakav je imao Željko Komšić, trenutni način izbora ostavlja prostor da upravo bošnjački glasači presudno utiču na ishod,“ smatra Žižić.
Lucović upozorava kako, i pored deklarativne podrške presudama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, u praksi nema stvarne spremnosti za njihovu primjenu.
„Bez dogovora o Izbornom zakonu teško je zamisliti normalno funkcionisanje političkog sistema, a ostaje da se vidi hoće li do kraja godine biti postignut bilo kakav pomak,“ zaključuje Lucović.
Ako kompromis izostane, pitanje je da li će uopšte biti političke volje da se o toj temi razgovara u izbornoj 2026. godini. Očekuje se da Željko Komšić neće moći ući u trku za novi mandat, a sve ukazuje na to da bi Čović volio zauzeti njegovo mjesto. Ipak, pojavljivanje potencijalnog kandidata poput Miletića moglo bi mu ozbiljno pokvariti planove.
