Dok se pažnja Evrope i dalje fokusira na rat u Ukrajini, tenzije na Zapadnom Balkanu ne prestaju da raste.
Sve veća zabrinutost raste i među evropskim liderima, jer postoji strah da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti priliku da dodatno produbi postojeće podjele u državama bivše Jugoslavije.
Kako prenosi Politico, britanski zvaničnici Zapadni Balkan nazivaju “drugom kriznom tačkom”, te upozoravaju da bi destabilizacija regije mogla ići na ruku Moskvi. Velika Britanija zbog toga snažno zagovara ubrzano priključenje svih šest balkanskih država Evropskoj uniji, smatrajući da bi to moglo ograničiti uticaj Rusije.
“U trenutku kada imamo rat u Evropi i vidimo dugu ruku ruskog uplitanja i u ovom regionu, bio bi lud onaj ko bi skrenuo pogled sa Zapadnog Balkana, gdje i dalje postoje neriješena naslijeđena pitanja,” izjavio je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy tokom nedavne posjete regionu.
On je upozorio da Rusija ima jasan interes da Balkan ostane nestabilan. “Putinovi interesi ovdje su da region ostane nestabilan. Njemu odgovara da zemlje Zapadnog Balkana ostanu na ivici, da imaju destabilizirano stanovništvo i da se vodi cyber i hibridni rat,” rekao je Lammy.
Balkan u fokusu — BiH, Dodik, Kosovo i Srbija
U tekstu se posebno ističe da države regije nastoje postati članice EU, ali da je taj proces često spor i politički neizvjestan, pri čemu se suočavaju s brojnim unutrašnjim i međusobnim problemima.
Kao primjer se navodi Bosna i Hercegovina, gdje politička kriza dodatno eskalira, budući da lider bosanskih Srba Milorad Dodik izbjegava hapšenje zbog svojih separatističkih stavova. Istovremeno, Srbija i Kosovo razmjenjuju optužbe — Beograd govori o pritisku nad srpskom manjinom, dok Priština krivi Srbiju za izazivanje nasilja.
Prema ocjeni stručnjaka i zvaničnika, Kremlj bi mogao iskoristiti postojeće etničke i vjerske tenzije kako bi ponovo destabilizirao regiju i proširio vlastiti uticaj.
“Ili će sada krenuti naprijed, ili će nastaviti da budu Putinovo igralište,” rekao je neimenovani britanski zvaničnik. Dodao je da postoji vrlo ograničeno vrijeme za balkanske države da se odluče na jasniji proevropski kurs, prije nego što fokus EU potpuno pređe na podršku Ukrajini.
“Paradoks ovdje živi”
Lammy je tokom svoje posjete naglasio da Srbija, unatoč bliskim vezama s Rusijom i nepromijenjenom pozicijom oko nepriznavanja Kosova, zapravo želi postati dio EU.
“Postoje različite vizije kako doći do toga i koliko ozbiljno. A postoji i alternativna, mračnija vizija — oligarhija, korupcija, snažna kontrola države, gotovo policijska država. Te su vizije u sukobu na ovom prostoru,” poručio je Lammy.
