Federacija BiH suočena s padom proizvodnje električne energije: Vlada najavljuje hitne reforme
Federacija Bosne i Hercegovine, nekada stabilan proizvođač električne energije, danas povremeno bilježi status neto uvoznika struje, što stručnjaci i zvaničnici smatraju neprihvatljivim. U posljednje četiri godine zabilježen je pad proizvodnje od čak 23 posto, a uzroci leže u višedecenijskom nemaru, problemima u rudnicima i zastarjeloj infrastrukturi termoelektrana. S obzirom na ozbiljnost situacije, Vlada Federacije BiH poručuje da je hitna sanacija energetskog sektora neophodna.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorava da je „vrijeme improvizacija prošlo“, dok premijer Nermin Nikšić naglašava da je „energetska neovisnost strateški prioritet“. Postavlja se pitanje: postoji li realno rješenje?
Povremeni uvoz struje je nešto što smo morali spriječiti. Ovo je znak da se sektorom energetike godinama upravljalo bez plana i strategije, a više politički nego stručni – izjavio je Lakić.
Kako je došlo do ovakvog stanja?
Proizvodnja električne energije u Federaciji godinama pokazuje negativne trendove. Zastarjeli termoenergetski kapaciteti, koji često rade s manje od 70% snage, te godišnji manjak od oko 1,5 miliona tona uglja značajno su oslabili sektor. Rudnici u sastavu koncerna bilježe kumulativne gubitke od preko 1,1 milijardu KM. Veliko oslanjanje na hidroenergiju, u vremenu klimatskih promjena, dodatno povećava rizike.
Nova uprava Elektroprivrede BiH, prema riječima premijera Nikšića, zatekla je stanje koje opisuje kao „katastrofalno“ — uključujući dug od 140 miliona KM u kompaniji koja bi trebala poslovati s dobitkom. Dodatno, preuzimanje svih rudnika pod kapu EPBiH, bez jasne strategije, dovelo je do finansijske i operativne krize.
Ipak, Vlada sada pokazuje spremnost da probleme rješava sistematski.
Po prvi put u tri decenije održali smo tematsku sjednicu posvećenu energetici. To je jasan znak da smo svjesni ozbiljnosti situacije. Imamo plan i tražimo međunarodnu podršku za njegovu provedbu – poručuje Nikšić.
Šta se konkretno poduzima?
U posljednjih godinu dana pokrenuti su važni procesi. Usvojeni su ključni zakoni koji omogućavaju reforme, a na državnom nivou usaglašen je zakon o regulatoru električne energije. Ubrzo se očekuje njegovo usvajanje u Vijeću ministara BiH.
Pokrenuti su i projekti u oblasti obnovljivih izvora energije — solarnih i vjetroelektrana. Federacija je osigurala 72 miliona eura kredita Svjetske banke za pravednu energetsku tranziciju, a uz pomoć UNDP-a izrađuju se strateške studije za daljnji razvoj sektora.
Najznačajniji potez do sada bilo je gašenje RMU Zenica, kao jasan signal da se rudarska politika više ne može voditi isključivo putem budžetskih subvencija.
Šta slijedi?
Planovi Vlade predviđaju sanaciju najkritičnijih termoenergetskih postrojenja do 2027. godine, tranziciju na plin i obnovljive izvore do 2030, te postizanje potpune dekarbonizacije do 2050. godine.
Revitalizacija termoenergetskih blokova i povećanje proizvodnje uglja za dodatnih 1,5 do 2 miliona tona godišnje spadaju među najhitnije zadatke. Planira se i kadrovsko jačanje sektora te veća diversifikacija izvora energije, kombinacijom termo, hidro, solarnih i vjetro kapaciteta.
Federacija također želi unaprijediti plinsku povezanost s Hrvatskom kroz tri strateške konekcije — južnu, sjevernu i zapadnu, te modernizirati ključne hidroenergetske objekte poput pumpne hidroelektrane „Čapljina“.
Još ima nade
Premijer Nikšić ističe da Vlada ima jasnu viziju i da je energetska sigurnost ključ za budući razvoj zemlje.
Ako izgubimo proizvodne kapacitete i oslonimo se na uvoz, gubimo i kontrolu nad vlastitom ekonomijom. Zato moramo djelovati brzo, odlučno i strateški – zaključio je Nikšić.
